
Da li je tačan podatak da se tokom praznika u proseku ugojimo oko 3kg?
Postoji velika šansa da praznični, zimski period donese nove kilograme, posebno zato što se u Srbiji praznuje već od septembra, pa sve do kraja januara. Novogodišnji praznici uslede posle velikih Slava, nakon pojedenih značajnih količina hrane, slatkiša, pića. Organizam već naviknut na obilne porcije, a razlozi sve manji da pazimo, pohrli u dodatno prejedanje.
Kako da izbegnemo ovu zamku? Kako da probamo od svega što je pripremljeno ali da to ne ugrozi našu liniju, ili barem ne drastično?
Teško. Naravno da je teško. Ali nije nemoguće. Ako idete na slavlje izaberite najzanimljivije zalogaje, ne morate sve probati. Ne vraćajte se ponovo na ono što ste već pojeli, birajte piće koje vam tog momenta prija, ali jedno do dva. Sutradan drastično smanjite obroke, lagana čorba od povrća i salata će rešiti sve grehe od predhodne večeri.
Šta je najkaloričnije na prazničnoj trpezi? Sta umesto uobicajene proje i prsute, sarme, pecenja, ruske salate, raznih slatkisa moze da bude alternativa zdrava i ukusna, a malo kaloricna?
Srpski sto, bački ručak običan, leskovački voz, divan porodični Božićni ručak… sve su to hiljade kalorija. “Novogodišnja noć, kako da se ne jede doktorka? Pojeo sam četri sarme……” i zajedno izračunasmo 12000 kcal u jednoj noći. (Nikola je trebao da bude na dijeti od 2000 kcal.). To se gotovo redovno može čuti. Slabi nam motivacija, pažnja, potreba za umerenošću. Tu ne pomaže alternativa ruskim salatama, slatkišima, gaziranim pićima…. Tradicija koju prati prejedanje, naduvenost, bol u stomaku, otečenost, skok krvnog pritiska, mamurluk, glavobolja… Sopstveni izbori koji se mogu modifikovati umerenošću, istinskom umerenošću čak i kada ste sve to pripremili. Znate Vi kada je dosta! Ne kada se prejedete “da puca”, već kada ste ponosni što ste polusiti.
Da li mozda postoje neke namirnice koje mogu da posluze kao prva odbrana u unistavanju suvisnih kalorija, sok od limuna ili grejpfruta posle obroka, struk celera i sl…
U borbi protiv masnih ćelija citrusi zauzimaju važno mesto. Smanjuju taloženje masti na stomaku i mogućnost nakupljanja masnoće u jetri, takođe podstiču metabolizam. Naravno ovaj efekat će izostati ako se ne pridržavate saveta o ishrani koja mora biti uravnotežena. Grejp obiluje flavonoidima, hesperidinom posebno, a on je odgovoran za smanjivanje nivoa triglicerida i lošeg holesterola u serumu. Grejp, prirodni „sagorevač masti“ je najdelotvorniji posle jela. Gorke materije potstiču varenje, a bogatstvo vlaknima poput pektina smanjuje apsorpciju masti u crevima. Iako ima kiselkast ukus, grejp zapravo ima alkalno dejstvo, te će smanjiti količinu želudačne kiseline i smanjiti potrebu za uzimanjem lekova protiv gorušice.
Zeleni čaj smanjuje apetit. Potočarka smanjuje apetit zbog sadržaja hroma koji bitno reguliše osećaj sitosti. Đumbir pospešuje proces tokom kojeg telo sagoreva masnoće i pretvara ih u toplotu. Đumbir ujedno poboljšava cirkulaciju što utiče na brzu razmenu materija, čišćenje tela ali i potrošnju kalorija. Kapsaicin iz ljute papričice podiže temperaturu tela, samim tim troši se energija i osećaj sitosti duže traje. Ren i senf mogu da povećaju brzinu kojom naše telo sagoreva kalorije. Navodi studije sa Oksforda pokazuju da se metabolizam ubrzava za 15% nekoliko sati nakon unosa senfa u organizam, slične tvrdenje se iznose i kod konzumiranja ljutih paprika.
Namirnica | Kalorijska vrednost |
Sarma | 650kcal porcija |
Ruska salata | 160kcal 100g |
Voćna torta | 300kcal parče |
Čokoladna torta | 440 kcal parče |
Praška šunka | 110kcal 50g |
Pršuta | 110kcal 50g |
Podvarak sa suvim mesom | Oko 600 kcal po porciji |
Prebranac posni | 460 kcal po porciji |
Supa Čorba | 65 kcal tanjir |
Feta punomasna | 130kcal 50g |
Trapist | 170kcal 50g |
Posna sarma | 400kcal porcija |
Prženi šaran | 422 porcija |
Gazirani sokovi | 42kcal 100ml dakle čaša je 100kcal |
Pivo | 210kcal krigla od 500ml |
Vino | 100kcal čaša |
Šampanjac | 200kcal čaša |
Viski | 245kcal u samo 100ml |
Vermut | 225kcal u 100ml |
Votka | 235kcal u 100ml |
Autor: Dr. sc med.Tatjana Mraović. Doktor medicine. Specijalista higijene i medicinske ekologije – dijetolog – nutricionista.
Preuzeto sa: Vecernje novosti